… da će do 2050. jedna među šest osoba u svijetu biti starija od 65 godina? … da postoji jednostavan način raspodjele kućnog budžeta koji ne zahtijeva komplicirane tablice i izračune? Formula glasi 50-30-20. Odnosno, 50 % trošite na potrebe, 30 % na želje, a 20 % na štednju. Primjera radi: recimo da vaše kućanstvo mjesečno zarađuje 6.000 kn. Pola toga iznosa (3000 kn) bi trebalo ići na potrebe (hrana, odjeća, računi, zdravlje), 1.800 kn na želje (hobiji, aktivnosti, TV, internet), a 1.200 kn na štednju i razne otplate (npr. kartice). Naravno, nije uvijek lako pokriti mjesečne troškove na taj način, no poanta nije da se ovoga morate držati kao da je uklesano u kamentu. Poanta je i u planiranju troškova i okvirnoj raspodjeli koja će vam olakšati upravljanje mjesečnim prihodima i troškovima.


Od 12. travnja 2021. svi budući korisnici mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, s Hrvatskim mirovinskim osiguravajućim društvom mogu ugovoriti mirovinu sukladno novim važećim cjenicima za dobrovoljne mirovine.
Proširili smo ponudu sa dva nova mirovinska programa:
- Pojedinačna doživotna mirovina
- Zajednička doživotna mirovina sa zajamčenim razdobljem
HRMOD-ov ažurirani web kalkulator dobrovoljne mirovine moći ćete od 12. travnja pronaći na https://hrmod.hr/dobrovoljna-mirovina/ .
Za informativni izračun i sve ostale informacije možete nam se obratiti telefonski na 01/2231-430, putem maila in**@***od.hr, osobno na našoj adresi u Gradišćanskoj 26 u Zagrebu ili putem kontakata naših prodajnih zastupnika.

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. je 1.4.2021. izvršilo redovnu isplatu mirovina za travanj, u skladu s ugovorima o mirovini.

Štednja danas možda zvuči kao kakav apstraktan pojam ili nostalgično prisjećanje na dobra stara vremena kada smo imali koju kunu više na računu. No ako ćemo tako nastaviti razmišljati, ne da si nećemo pomoći već ćemo i prije nego što počnemo zapravo odustati od bilo kakvog pokušaja „šparanja“. Pogotovo ako ćemo štednju izjednačiti s pojmom odricanja. To nikako, ključ štednje je pametno upravljanje novcem. Za to ne trebate biti nikakav financijski stručnjak. Kako? Evo par korisnih savjeta:
Pratite svoju mjesečnu potrošnju
Stavite „na papir“ mjesečne troškove: kredit, režije, troškove škole, aktivnosti, kartice, održavanje računa, pretplate. I već za par mjeseci imat ćete prosjek obveznih mjesečnih izdataka i okvir sredstava koje trošite na svakodnevne izdatke poput hrane i odjeće. I vjerojatno se iznenaditi kada vidite cifru, pogotovo potrošnju po karticama. Pogledajte na kojim stavkama možete nešto uštedjeti bez da se odreknete osnovnih potreba za život. To može biti prebacivanje na manji i povoljniji paket telekomunikacijskih usluga, racionalna potrošnja vode i energenata, kupovina odjeće na sezonskim sniženjima…. Ako nastavite redovito pratiti s uvođenjem bezbolnih rezova, iznenadit ćete se koliko ste uštedjeli. Čak i da je riječ o 50 kuna za par mjeseci, odlično je!
Kuverte
Stari trik koji pali, osobito ako niste pobornik kartica i držanja sredstava na računu ili ako još uvijek većinu troškova plaćate gotovinom. Na nekoliko kuverata napišite namjenu sredstava (kartice, škola, dućan, higijena…) i ubacite točan iznos. Ono što vam ostane stavite u posebnu kuvertu za štednju / fond za razno. Kuna po kuna….
Planirajte kupnju
Namirnice i higijena predstavljaju velik udio u potrošnji. O tome najčešće niti ne razmišljamo, već se samo odšećemo do obližnje trgovine. I…. 300 kuna kasnije…. Nije nam jasno. Vratimo se dobrim starim popisima kako bismo kupovali samo nužno i izbjegli trpanje košare proizvodima koji nam ne trebaju, ali su, eto, baš na akciji. Dobro planiranje uključuje i to da ne idete u trgovinu gladni ili žedni ili da birate doba dana. Pratite letke s akcijama koje dijele trgovački lanci, ne zatrpavajte hladnjake i ormariće stvarima koje ćete uskoro baciti. Veće mjesečne nabavke su najbolja opcija.
Pazite na sitniš
Možemo se kladiti da 90 % nas sitan novac (tzv. kusur) drži posvuda. Džepovi, torbice, bilo koja površina u stanu… Vrijeme je za stvaranje nove navike. Nabavite kasicu ili kakvu kutijicu u koju ćete istresti svoje džepove s vremena na vrijeme. Ne biste vjerovali koliko se tu novaca može skupiti!
Rođendanski i blagdanski pokloni
Rođendani i blagdani uredno nas iznenade i onda spašavamo stvar brzom kupovinom bilo čega. Najčešće to i preplatimo. I ovdje je zato ključan korak: planiranje. Kada vidite nešto zgodno na akciji, razmislite bi li to bio dobar poklon za neku dragu osobu. Niste nimalo ludi ako božićne poklone kupujete za vrijeme ljetnih sniženja. Ili ako nekome umjesto poklona napravite tortu. To samo dodatno pokazuje koliko ste pažljivi.

Branka (40), Mia (38) i Mislav (52) postali su jako dobri prijatelji nakon što su se prije šest godina upoznali na jednom organiziranom izletu u inozemstvo. Iako nisu vršnjaci, ne bave se istim poslovima niti žive u istim gradovima, često se čuju i vide. Branka je vlasnica knjigovodstvenog servisa, Mia radi u državnom poduzeću, dok je Mislav zaposlen u građevinskoj firmi. No, osim prijateljstva, svo troje imaju jednu bitnu zajedničku točku: svi razmišljaju o mirovini. Naravno, to „mirno razdoblje“ života bilo bi idealno za nova zajednička putovanja i uživanje u svakodnevici. Ili? Evo kako razmišljaju:
Priča 1: Branka
U ovim teškim vremenima gotovo je nemoguće imati kakav „crni fond za stare dane“ sa strane. Suprug i ja školujemo dvoje djece i pomažemo njegovim i mojim roditeljima koji uistinu imaju male mirovine. Ne bismo htjeli na isti način opteretiti i našu djecu i voljeli bismo jednoga dana uživati u mirovini, baviti se hobijima, putovati. Ne živjeti od 1. do 1. u mjesecu.
Kako Branka može utjecati na veći iznos svoje mirovine?
Ako Branka s 40 godina života otvori dobrovoljnu štednju te u odabrani fond godišnje uplati minimalno 5.000 kuna, dobit će maksimum državnih poticaja – 750 kuna godišnje. Nastavi li ovim tempom štedjeti do 60. godine života, kada stječe uvjete za isplatu dobrovoljne doživotne mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva, Branka će pored svojih ušteđenih sredstava i ostvarenog prinosa od fonda, dobiti i 15.000 kuna državnih poticaja.
Priča 2: Mia
Da nema Branke i Mislava vjerojatno ne bih uopće razmišljala o mirovini. Da, štedim u drugom i u trećem stupu, ali preda mnom je još 25 godina prije odlaska u redovnu mirovinu. Nastojim štedjeti, ali je teško uz stambeni kredit i dvoje male djece. Srećom, imam siguran posao za razliku od supruga koji je ugostitelj i bez primanja posljednjih 10 mjeseci. Znam da odgovorno razmišljam o mirovini, no voljela bih stvarno biti sigurna da će nam jednoga dana ona biti sasvim dovoljna za pristojan, ali i ispunjen, život.
Koje sve benefite isplate mirovine iz II. i III. stupa Mia može iskoristiti?
Ako Mia odabere kombiniranu mirovinu iz I. i II. stupa, u II. stupu može ostvariti pravo na jednokratnu isplatu od 15% iznosa svojih ušteđenih sredstava. S obzirom na to da ima i dobrovoljnu mirovinsku štednju, Mia će imati i mogućnost odabira jednokratne isplate od 30% od iznosa ušteđenih sredstava u III. stupu. Za ostatak ušteđenih sredstava u III. stupu može primjerice odabrati doživotnu isplatu, koja može biti dobar dodatak mjesečnim iznosima mirovine koju će primati iz I. i II. stupa.
Priča 3: Mislav
Nedavno sam dobio prvu unučicu i tek sam tada postao svjestan činjenice da je važno razmišljati o budućnosti. Supruga mi je preminula prije četiri godine, no prije toga smo se dogovorili da ćemo štedjeti, redovito uplaćivati u treći mirovinski stup i općenito se pobrinuti da jednoga dana nemamo briga u mirovini. Nastojim to i dalje činiti iako nije lako kada ste samac s troje djece. Znam da prijevremena mirovina ne dolazi u obzir, no za sada me zdravlje dobro služi, radni elan nisam izgubio i radit ću najmanje do 65. godine kada dobivam pravo na starosnu mirovinu.
Kako Mislav može sa svojom mirovinom osigurati sebi drage osobe?
Ako se odluči za isplatu mirovine iz II. stupa, Mislav može odabirom zajamčenog razdoblja u HRMOD-u tijekom perioda od čak 30 godina, u slučaju njegovog prijevremenog odlaska, unučici osigurati primanje svoje mirovine. Ako želi što brže doći do sredstava koje je uplaćivao u dobrovoljnu mirovinsku štednju, to može učiniti već sada, s obzirom na to da je počeo štedjeti prije 1.1.2019., a već je navršio 50 godina života. U HRMOD-u može odabrati privremenu standardnu mirovinu ili privremenu ubrzanu mirovinu za što bržu isplatu ušteđenih sredstava.

Europski Parlament i Vijeće Europske Unije donijelo je 27. studenog 2019. godine Uredbu (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR Uredbu). Održivi razvoj globalno postaje bitan faktor razvojnih politika. U skladu sa člankom 4. navedene Uredbe, Društvo je odlučilo da neće uzimati u obzir glavne štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, ali će Društvo početkom 2023. godine preispitati odluku o početku uzimanja u obzir štetnih učinaka odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti sukladno članku 4. stavka 1. navedene Uredbe, prilikom određivanja strategija i donošenja investicijskih odluka. Više o navedenom molimo vas pročitajte ovdje.

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. je 1.3.2021. izvršilo redovnu isplatu mirovina za ožujak, u skladu s ugovorima o mirovini.

HRMOD isplaćuje obvezne i dobrovoljne mirovine temeljem štednje građana
Zagreb, 8. veljače 2021. – Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. (HRMOD) otvorilo je svoja vrata 4. siječnja i građanima isplatilo prve mirovine. HRMOD se bavi isplatom obveznih i dobrovoljnih mirovina temeljem individualne kapitalizirane štednje građana u mirovinskim fondovima. Osnivač prvog hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
U godinama koje dolaze očekuje se sve veći broj građana koji će primati kombinirane mirovine koje isplaćuju HZMO i mirovinska osiguravajuća društva. Uključivanjem HRMOD-a na tržište isplate mirovina, građani dobivaju mogućnost izbora u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu temeljem individualne štednje u obveznom i dobrovoljnom mirovinskom fondu. Konkurencija na tržištu pozitivno će utjecati na kvalitetniju ponudu mirovinskih programa i smanjenje naknada, te u konačnici na bolju uslugu za sve građane.
„U naredne tri godine radit ćemo na razvoju poslovanja, a u četvrtoj godini možemo očekivati poslovanje s dobiti. U naše društvo planiramo privući polovinu budućih umirovljenika koji se odluče za kombiniranu mirovinu, koju će do 2025. godine primati više od 20.000 građana. Govoreći o brojkama, ovdje se okvirno radi o 2,2 milijarde kuna ušteđenih u mirovinskim fondovima i prenesenih u mirovinsko osiguravajuće društvo. Sklapanjem ugovora o mirovini s nama, građani će donijeti dobru odluku te odabrati sigurnog i pouzdanog partnera za isplatu mirovine“, istaknula je Renata Gecan Milek, predsjednica Uprave Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva.
HRMOD radi na razvoju novih proizvoda u svojoj ponudi, kao i na digitalizaciji poslovanja kako bi građanima proces ugovaranja i isplata mirovina bio jednostavniji. Sigurnost isplata, odgovorno poslovanje i partnerski odnos s budućim korisnicima, učinit će HRMOD društvom prvog izbora u isplati dugoročno održivih mirovina.

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. je 2.2.2021. izvršilo redovnu isplatu mirovina za veljaču, u skladu s ugovorima o mirovini.

Na sjednici Vlade Republike Hrvatske predložene su izmjene stopa poreza na dohodak u vidu smanjenja s trenutnih 36% na 30%, te sa 24% na 20%.
Predviđeno je da ove izmjene stupe na snagu s 1. siječnja 2021. godine, a utjecat će i na neto primitak mirovina iz drugog stupa jer se porezne stope po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine umanjuju za 50%.
Izvor: Narodne novine
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_12_138_2625.html