Tradicija je to duga gotovo stotinu godina, nastala na Prvom međunarodnom kongresu štedioničara u Milanu, organiziranome u pokušaju pronalaska izlaska iz krize nakon Prvog svjetskog rata. Sve do 1970-ih godina taj se datum u svijetu uredno obilježavao posljednjeg dana listopada, a čak je i kod nas  – pamte to neki stariji – bio vrlo popularan, osobito u vrtićima i školama. Danas obilježavanje Dana štednje polako tone u zaborav, ali njegova osnovna ideja – važnost štednje za gospodarstvo i pojedinca – ostaje važna i  sveprisutna.

Jedan od isplativijih oblika štednje je upravo štednja za mirovinu u trećem mirovinskom stupu. Štednjom u dobrovoljnim mirovinskim fondovima ostvarujete državne poticaje, kao i prinos od ulaganja vaših sredstava, čime još tijekom radnog vijeka možete osigurati svoju mirnu mirovinu sutra.

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. je 1.10.2021. izvršilo redovnu isplatu mirovina za listopad, u skladu s ugovorima o mirovini.

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. je 1.9.2021. izvršilo redovnu isplatu mirovina za rujan, u skladu s ugovorima o mirovini.

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. je 2.8.2021. izvršilo redovnu isplatu mirovina za kolovoz, u skladu s ugovorima o mirovini.

Obavještavamo sve korisnike mirovina iz obveznog mirovinskog osiguranja da je usklađivanje mirovina za prvo polugodište 2021. godine provedeno s ovom isplatom.

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. je 2.7.2021. izvršilo redovnu isplatu mirovina za srpanj, u skladu s ugovorima o mirovini.

Iako je koronakriza primorala brojne poslodavce diljem Europe da svoje radnike pošalju u prijevremenu mirovinu, pojedine EU države i dalje ostaju pri odluci da se tijekom sljedećih 10-ak ili više godina produlji radni vijek stanovništva. Sagledamo li današnje dobne granice za umirovljenje u Europi, dobit ćemo vrlo šaroliku sliku.

Najkraće, prema zakonu, moraju raditi Francuzi. Oni u mirovinu mogu već sa 62 godine, a kada je bivši premijer (Édouard Philippe) pokušao dići dobnu granicu za samo dvije godine, dočekali su ga protesti i štrajkovi. Španjolska je vlada štrajk pak izbjegla kada je zbog pritiska sindikata odlučila zadržati dob na 65 godina (umjesto planiranih 67).

Prosječna dob umirovljenja u Danskoj je 67 i do 2030. bi trebala porasti na 68. Međutim, lani je danska vlada iznijela prijedlog da se dob za odlazak u mirovinu smanji na 61 godinu za određene skupine radnika. Posebno se crno piše Ircima koji bi od 2028. u mirovinu mogli tek s navršenih 68 godina. Trenutačno većina Iraca odlazi u mirovinu s prosječnih 65,6 godina, a Irkinja s 64,1. Portugalci su se već navikli na nešto veću dob umirovljenja – muškarci se tamo umirovljuju u prosjeku sa 68,5, a žene sa 65,4 godina. Inače, zakonski propisana dob je 66 godina i pet mjeseci, a od 2029. godine narast će na 67. Točno toliko iznosi i zakonom propisana dob umirovljenja u Norveškoj. I to još od 1970-ih godina. Norvežani pak u mirovinu odlaze s 66, 1, a Norvežanke s 64,1 godine. U Belgiji je granica 65 godina, ali njihovi muškarci se u prosjeku umirovljuju sa 61,6, a žene s 60.5 godina. Poljska vlada je 2017. godine snizila dobnu granicu sa 67 na 65 za muškarce te 60 za žene. Većina Poljaka radi do 62,8, a Poljakinje do 60,6 godina.  U Turskoj trenutačno vrijedi 60 godina za muškarce te 58 za žene, no zbog niskih mirovina tursko stanovništvo mahom radi dulje: muškarci se umirovljuju sa 66,3, žene sa 64,9 godina. Turska vlada planira između 2036. i 2044. povisiti dobnu granicu na 65 za oba spola.  Relativno rano u mirovinu odlaze i Slovenci – kod naših je susjeda dobna granica 60.  OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) apelira na slovensku vladu da podignu dob na 65.

A kad ćete vi u mirovinu? Provjerite na našem kalkulatoru koji se nalazi ovdje.

Izvori: Economic Times

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. je 1.6.2021. izvršilo redovnu isplatu mirovina za lipanj, u skladu s ugovorima o mirovini.

Središnji registar osiguranika (REGOS) i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) osnovali su Mirovinske informativne centre (MIC) u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, a s ciljem kvalitetnog i stručnog pružanja informacija o mogućnostima odabira i odlučivanja građana o vlastitoj mirovini.

Građani u MIC-evima mogu dobiti odgovore na pitanja o izboru ili promjeni mirovinskog fonda, o primicima i uplaćenim doprinosima za mirovinska osiguranja, o prometu i stanju na osobnom računu, prijavama i odjavama na osiguranje, o statusu predmeta u HZMO-u, o ostvarivanju prava iz mirovinskog osiguranja i pravu na doplatak za djecu, o izboru mirovine, e-uslugama HZMO-a kao i informacije o zatvaranju osobnog računa i isplati sredstava zakonskim primateljima. Osim toga, u MIC-u građani mogu podnositi različite zahtjeve te se izdaju razne potvrde u papirnatom obliku.

Poduzetnici u MIC-u mogu dobiti osnovne informacije o obračunu i plaćanju doprinosa za mirovinsko osiguranje,  stručnu pomoć vezano uz  rješavanje nepovezanih uplata doprinosa za mirovinska osiguranja i nepovezanih uplata II. stupa evidentiranih na privremenom računu te im se mogu izdati različiti dokumenti u papirnom ili elektroničkom obliku. Dodatno, moći će dobiti informacije o prijavama i odjavama kao i promjenama u osiguranju te obvezama poduzetnika vezano uz mirovinsko osiguranje.

Mirovinske informativne centre možete posjetiti na lokacijama:

Zagreb, Gradišćanska 26, tel: +385 1 2100 668, email: mi****@***os.hr
Split, Antuna Gustava Matoša 3, tel: +385 21 243 400, email: mi****@***os.hr
Rijeka, Titov trg 8A i 8B, tel: +385 51 614 448, email: mi****@***os.hr
Osijek, Josipa Jurja Strossmayera 3, tel: +385 31 659 315, email: mi****@***os.hr

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. je 4.5.2021. izvršilo redovnu isplatu mirovina za svibanj, u skladu s ugovorima o mirovini.

Najbolji europski mirovinski sustav

Prema izvještaju Mercer CFA Institute Global Pension Index iz 2020. Nizozemska ima najbolji mirovinski sustav u svijetu*. Slijede Danska i Izrael, a potom i Australija i Finska. Sličan je poredak bio i lani, s time da je treće mjesto tada pripalo Australiji. Dno tablice zauzeli su Meksiko, Italija i Filipini. Hrvatska nije bila uključena u ovo istraživanje.

Nizozemska ima mirovinsku imovinu vrijednu 1.500 milijardi eura, a njeni umirovljenici mogu računati na relativno visoku mirovinu – u prosjeku između 75% i 80% posljednjeg ostvarenog prihoda (uz uvjet da su ostvarili najmanje 40 godina staža). Također,  državna mirovina dostupna je svakom nizozemskom građaninu nakon što napuni 65. godinu, čak i bez prethodne radne aktivnosti.  Visina punog iznosa starosne mirovine je oko 1000 dolara za pojedinca i oko 1400 dolara za parove. Starosna mirovina se dobiva povrh mirovine koja se ostvaruje iz radnog odnosa zaposlenika, a svaki umirovljenik dobiva još „blagdanski džeparac“ u visini od oko 700 dolara. Država je tu odigrala značajnu ulogu. Osim što porez na osobni dohodak koji je viši od 60.000 dolara iznosi 52 posto, gotovo polovina nizozemskih poreza slijeva se u fond iz kojega se isplaćuju opće starosne mirovine. No Nizozemci očito misle da mogu još i bolje te za početak 2022. planiraju dosad najveću reformu sustava (Pensioenakkoord).

*Mercer CFA Institute Global Pension Index svake godine objavljuje popis najboljih mirovinskih sustava, a pri bodovanju uzima u obzir njihovu adekvatnost, cjelovitost i održivost. Ove je godine istraživanjem obuhvaćeno 39 nacionalnih mirovinskih sustava.

Izvori:

https://www.ipe.com/news/netherlands-keeps-crown-as-worlds-best-pension-system/10048533.article

https://www.consultancy.eu/news/5146/netherlands-and-denmark-have-best-pension-systems-in-the-world

https://www.visualcapitalist.com/ranked-countries-pension-plans/