Kada dođe vrijeme za korištenje sredstava dobrovoljne mirovinske štednje, odnosno III. stupa mirovinskog osiguranja, jedna od odluka je i način njihove isplate.

Sredstva iz trećeg stupa mogu se isplaćivati na tri načina: putem dobrovoljnog mirovinskog fonda (DMF), mirovinskog osiguravajućeg društva (MOD), te društva za životno osiguranje. Pravo na isplatu stječe se najranije s navršenih 55 godina, odnosno sa 50 godina za korisnike koji su postali članovi fonda prije 1.1.2019. godine, neovisno o tome radi li osoba ili je već u mirovini.

Prilikom ugovaranja isplate svi korisnici imaju pravo zatražiti djelomičnu jednokratnu isplatu do 30 posto ušteđenog iznosa.

Postoji nekoliko ključnih razlika u isplati mirovine putem DMF-ova i MOD-ova s kojima bi budući korisnici trebali biti upoznati. Isplata mirovine iz DMF-a može biti privremena na rok od 5, 10 ili 15 godina. DMF korisnicima može isplatiti iznos ušteđenih sredstava do 13.300,00 eura, odnosno iznimno do 17.299,99 eura. Ako je iznos ušteđenih sredstava veći od ovoga, ostatak se prenosi u MOD koji može isplaćivati mirovinu neovisno o ovoj granici.

U MOD-u, osim privremene mirovine, moguće je ugovoriti i doživotnu isplatu mirovine. Privremena mirovina ugovara se na određeno razdoblje, u pravilu od 5 do 30 godina, ovisno o programu društva. Kod doživotne mirovine bez zajamčenog razdoblja isplata traje do smrti korisnika mirovine. Ako se ugovori i zajamčeno razdoblje, a korisnik umre prije isteka ugovorenog razdoblja, isplata se nastavlja imenovanim korisnicima ili nasljednicima do isteka tog razdoblja. Za razliku od isplate putem DMF-a, gdje mjesečni iznos mirovine ovisi o kretanju vrijednosti udjela fonda, kod MOD-a iznos mirovine određen je ugovorom o mirovini i ostaje fiksan kroz cijelo razdoblje isplate.

Umirovljenik Hrvoje iz Zagreba odlučio je svoju štednju iz III. stupa primati putem DMF-a u kojem je štedio posljednjih 20 godina. Prilikom ugovaranja zatražio je djelomičnu jednokratnu isplatu 30 posto ušteđenih sredstava. S obzirom na svoje životne okolnosti, odabrao je privremenu isplatu u trajanju od 15 godina. Vrijednost njegovih isplata može varirati tijekom narednih 15 godina, ovisno o promjeni vrijednosti udjela fonda.

Za razliku od njega, umirovljenica Ana iz Rijeke odlučila se za isplatu mirovine iz III. stupa putem MOD-a. Kao i Hrvoje, zatražila je djelomičnu jednokratnu isplatu 30 posto ušteđenih sredstava. Ana je nakon razmatranja svih opcija odabrala isplatu doživotne mirovine sa zajamčenim razdobljem putem MOD-a, čime će iznos njezine ugovorene isplate mirovine ostati isti tijekom cijelog razdoblja trajanja ugovora. Uz to, Ana je uštedjela 28.000 eura, što je više od iznosa koji samostalno može isplaćivati DMF. Ana je željela ugovoriti isplatu mirovine samo sa jednim isplatiteljem i to je bio dodatan razlog za odabir isplate putem MOD-a.

Ovi primjeri pokazuju kako pri odluci nije dovoljno gledati samo iznos ušteđenih sredstava, već i to želi li osoba privremenu ili doživotnu isplatu te fiksnu ili varijabilnu mirovinu.

Umirovljenica je prevarantu dala podatke povezane sa svojim bankovnim računom. Znakove financijske prevare moguće je prepoznati prije nego bude kasno.

Financijska sigurnost u trećoj životnoj dobi ne odnosi se samo na redovita primanja, već i na njihovu zaštitu. Zbog sve složenijih financijskih prijevara, osobe starije životne dobi danas trebaju više informacija i podrške kako bi na vrijeme prepoznale rizike i zaštitile svoja primanja. Budući da su određene prijevare posebno usmjerene na starije osobe, preporučuje se poseban oprez kod bilo kakvih financijskih transakcija s nepoznatim osobama.

Internetske prijevare najčešće se pojavljuju u obliku lažnih poruka, elektroničke pošte ili telefonskih poziva. Telefonske prijevare posebno su raširena pojava. Prevaranti se ponekad predstavljaju kao djelatnici državnih institucija, dostavnih službi ili banaka te od građana traže osobne podatke, brojeve kartica ili lozinke.

Pazite na pozive ili poruke

Nada (72), umirovljenica iz Zagreba, primila je poziv od navodnog bankovnog službenika koji ju je upozorio na ‘sigurnosni problem’ s računom. ‘Moram Vam ažurirati podatke, inače ćete izgubiti pristup računu’, rekao je glas. Nada je podijelila broj kartice i PIN, a tek kasnije shvatila da je ostala bez 2.000 euras bankovnog računa.

Slično se dogodilo i umirovljeniku Željku iz Splita s lažnom sms porukom od ‘dostavne službe’. ‘Vaša pošiljka čeka, kliknite za potvrdu’, glasila je poruka. Poveznica ga je dovela na lažnu stranicu gdje je upisao osobne i financijske podatke, nakon čega su s njegova računa nestala sredstva, dok paket nikada nije dobio.

Takozvane phishing poruke od banke ili dostavne službe, u kojima se traži hitna dostava osobnih podataka izgledaju vrlo uvjerljivo i ne izazivaju nikakvu sumnju, ali zapravo služe isključivo za krađu lozinki, brojeva kartica ili PIN-a.

U nekim slučajevima, prevaranti šalju poruke o navodnim nagradama ili posebnim ponudama koje izgledaju primamljivo, dok ponekad od umirovljenika traže presliku osobne iskaznice kako bi ostvarili pravo na umirovljenički popust na izlet.

Kako se zaštititi od ovih prijevara?

Kako bi se smanjio ovaj rizik, važno je pridržavati se nekoliko osnovnih pravila. Osobni podaci, PIN-ovi i lozinke se nikada ne smiju dijeliti putem telefona ili interneta, niti se upisivati putem poveznica dobivenih u poruci ili e-mailu. Svaki sumnjiv poziv ili poruku potrebno je dodatno provjeriti, izravnim kontaktom s institucijom na službenim brojevima ili kontaktirati policiju. Uz to, preporučuje se oprez prilikom otvaranja poveznica i poruka od nepoznatih pošiljatelja.

Kupnje na nepostojećim web trgovinama također su sve raširenija pojava. Dragica (75) iz Osijeka nije posumnjala na ‘nevjerojatni popust’ od 70% na obuću u web trgovini koju je vidjela na Facebooku. Kliknula je, platila 65 eura, ali nikada joj nije stigla ni potvrda narudžbe, a niti paket.

Svima se preporučuje da uvijek provjere počinje li adresa s ‘https://‘ i ima li simbol lokota, a vjerodostojnost stranice mogu provjeriti i na ovoj web stranici. Korištenje servisa je jednostavno, a sve što korisnici trebaju napraviti kako bi provjerili internetske trgovine je na ovoj stranici upisati ili zalijepiti URL adresu trgovine koju žele provjeriti te pritisnuti gumb za provjeru.

Poseban oblik prijevare uključuje i dolazak prevaranata na kućni prag, pri čemu se prevaranti predstavljaju kao službene osobe, za primjerice, očitanje brojila. Njihov je cilj iskoristiti nepažnju i povjerenje umirovljenika te im uzeti novac ili druge vrijednosti.

Ne nasjedajte na romantične ponude

Prevaranti na sve moguće načine pokušavaju dovesti starije osobe u emotivno ranjivu situaciju, a potom ih prevariti, materijalno i financijski. U takve prijevare spadaju i takozvane romantične prijevare usmjerene najčešće na umirovljenike samce.

Prevaranti ih kontaktiraju putem lažnih profila na društvenim mrežama koristeći izmišljena imena, fotografije i tuđe osobne podatke kako bi ih naveli da se otvore i uspostave odnos. Nedavno smo svjedočili slučaju umirovljenika kojeg je ‘udovica iz Italije’ osvajala mjesecima šaljući mu lažne fotografije i ljubavne poruke. Na kraju je zatražila 5.000 eura za hitnu operaciju. Umirovljenik nije posumnjao u skrivene motive prevarantice i poslao joj svoju ušteđevinu.

Iako su prijevare sve sofisticiranije, navedene situacije mogu se izbjeći pravovremenom informiranošću, prepoznavanjem sumnjivih situacija te oprezom prilikom korištenja digitalnih tehnologija.

Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo (HRMOD) je korisnicima mirovina iz II. stupa omogućio isplatu mirovine bez usklađivanja, tzv. neindeksiranu mirovinu. Ova opcija predviđena je Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima te korisnicima donosi mogućnost da u startu ostvaruju viši iznos mirovine u odnosu na one koji odaberu mirovinu s usklađivanjem.

Također, korisnici će moći u roku od 90 dana od dana sklapanja ugovora s mirovinskim osiguravajućim društvom zatražiti promjenu načina usklađivanja. Dodatno, to isto pravo moći će zatražiti ponovno još jednom tijekom svake kalendarske godine.

„Naša je zadaća budućim umirovljenicima transparentno predstaviti sve opcije koje im Zakon omogućuje kako bi mogli donijeti informiranu odluku koja najbolje odgovara njihovim životnim okolnostima. To uključuje detaljne informativne izračune svih mirovinskih programa u ponudi te jasnu usporedbu i razumijevanje rizika isplate u slučaju odabira mirovine bez usklađivanja u odnosu na mirovinu koja se usklađuje“, istaknuo je Dominik Gluhinić, predsjednik Uprave Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva.

Iako su mirovine bez usklađivanja na početku isplate više, važno je napomenuti da takve mirovine tijekom cijelog vremena trajanja ugovora o mirovini ostaju nepromjenjive. Uz to, tu je i tzv. rizik dugovječnosti, što znači da mirovina koja se ne usklađuje gubi realnu vrijednost što se duže mirovina koristi, jer ne prati promjenu stope indeksa potrošačkih cijena. Postoji i rizik od brzorastuće inflacije, što znači da mirovine koje se ne usklađuju, pod utjecajem inflacije gube na vrijednosti.

S druge strane, umirovljenici koji odaberu mirovinu s usklađivanjem, ostvaruju prilagodbu svoje mirovine prema stopi promjene indeksa potrošačkih cijena najmanje dva puta godišnje, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku.

HRMOD poziva sve sadašnje i buduće korisnike mirovina II. stupa da se informiraju o svim mogućnostima te donesu odluku koja najbolje odgovara njihovim životnim okolnostima.

HRMOD isplaćuje obvezne i dobrovoljne mirovine temeljem štednje građana

Zagreb, 8. veljače 2021. – Hrvatsko mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. (HRMOD) otvorilo je svoja vrata 4. siječnja i građanima isplatilo prve mirovine. HRMOD se bavi isplatom obveznih i dobrovoljnih mirovina temeljem individualne kapitalizirane štednje građana u mirovinskim fondovima. Osnivač prvog hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). 

U godinama koje dolaze očekuje se sve veći broj građana koji će primati kombinirane mirovine koje isplaćuju HZMO i mirovinska osiguravajuća društva. Uključivanjem HRMOD-a na tržište isplate mirovina, građani dobivaju mogućnost izbora u trenutku ostvarivanja prava na mirovinu temeljem individualne štednje u obveznom i dobrovoljnom mirovinskom fondu. Konkurencija na tržištu pozitivno će utjecati na kvalitetniju ponudu mirovinskih programa i smanjenje naknada, te u konačnici na bolju uslugu za sve građane. 

„U naredne tri godine radit ćemo na razvoju poslovanja, a u četvrtoj godini možemo očekivati poslovanje s dobiti. U naše društvo planiramo privući polovinu budućih umirovljenika koji se odluče za kombiniranu mirovinu, koju će do 2025. godine primati više od 20.000 građana. Govoreći o brojkama, ovdje se okvirno radi o 2,2 milijarde kuna ušteđenih u mirovinskim fondovima i prenesenih u mirovinsko osiguravajuće društvo. Sklapanjem ugovora o mirovini s nama, građani će donijeti dobru odluku te odabrati sigurnog i pouzdanog partnera za isplatu mirovine“, istaknula je Renata Gecan Milek, predsjednica Uprave Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva. 

HRMOD radi na razvoju novih proizvoda u svojoj ponudi, kao i na digitalizaciji poslovanja kako bi građanima proces ugovaranja i isplata mirovina bio jednostavniji. Sigurnost isplata, odgovorno poslovanje i partnerski odnos s budućim korisnicima, učinit će HRMOD društvom prvog izbora u isplati dugoročno održivih mirovina. 

U srpnju 2020. godine, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) odobrila je rad Hrvatskom mirovinskom osiguravajućem društvu d.d. 

Osnivač Društva i 100-postotni vlasnik je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Članice Uprave Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva su Renata Gecan Milek (predsjednica Uprave) i Blaženka Križanac.

Primarna zadaća Društva je isplata obveznih mirovina na temelju individualne štednje (drugi obvezni stup), dobrovoljnih mirovina na temelju individualne štednje (treći dobrovoljni stup) te izravnih jednokratnih uplata pojedinaca.

Društvo s radom započinje 4. siječnja 2021., a možete nas pronaći na adresi Gradišćanska 26 u Zagrebu, te kontaktirati putem emaila: in**@***od.hr  ili telefonski na: 01/2231-430.

Izvor: Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

https://hanfa.hr/vijesti/hanfa-odobrila-rad-hrvatskom-mirovinskom-osiguravaju%C4%87em-dru%C5%A1tvu/