Koju mirovinu odabrati na početku vašeg novog životnog poglavlja? Odlučili ste primati mirovinu iz drugog stupa i pitanje koje si odmah postavljate je koji oblik isplate mirovine je za vas najbolji? Srećom, tu su naši Hrvoje i Ana koji će vam ispričati kako su oni donijeli svoju odluku.

Hrvoje je odlučio otići u prijevremenu mirovinu jer je želio više vremena provoditi s obitelji. Supruga i on jako su posvećeni unucima i uživaju u svakom trenutku koji provode s njima. Kada nisu s unucima, vole se družiti s prijateljima i uvijek učiti nešto novo.

Kada je Hrvoje odlučio otići u mirovinu, znao je da je mirovina iz drugog stupa doživotna, ali nije bio siguran koji oblik isplate odabrati. Ono u što je bio siguran je da želi da njegova obitelj bude dio ove važne odluke.

Hrvoje je mogao odabrati jedan od sljedećih oblika isplate mirovine:

• Mirovinu KLASIK, što znači da se u tom slučaju Hrvoju mirovina isplaćuje doživotno, ali bez opcije imenovanja korisnika ili nasljednika

• Mirovinu KLASIK PLUS gdje Hrvoje može sam imenovati korisnike ili odabrati nasljednike koji bi mogli nastaviti primati njegovu mirovinu u zajamčenom razdoblju od 5 do 30 godina.

• Mirovinu PARTNER s kojom bi, osim sebi, osigurao doživotnu mirovinu i svojoj supruzi

• Mirovinu PARTNER PLUS gdje, osim doživotne isplate mirovine supruzi, može uključiti i recimo unuke koji bi mogli nastaviti primati njegovu mirovinu u zajamčenom razdoblju od 5 do 30 godina

• Mirovinu DIREKT gdje njegovi zakonski nasljednici imaju mogućnost jednokratne isplate eventualnog ostatka sredstava

• Mirovinu DIREKT PLUS jer bi u tom slučaju supruga mogla primati mirovinu doživotno, a sin, njegov jedini zakonski nasljednik, mogao bi naslijediti eventualni ostatak sredstava

Hrvoje je odabrao doživotnu mirovinu za suprugu i uključio unuke kao moguće nasljednike. Odlučio se za mirovinu PARTNER PLUS sa zajamčenim razdobljem od 30 godina čime je pružio sigurnost i svojoj obitelji, baš onako kako je i želio.

Hrvojeva obiteljska prijateljica Ana je majka dvoje djece te nema supruga. Raduje se mirovini jer je uvijek više vremena željela posvetiti svojoj djeci i hobijima. Naime, Ana se bavi pečenjem kolača i svoj hobi voli najviše zato što njime može razveseliti druge.

Kada je došlo vrijeme za mirovinu, Ana se zapitala koju mirovinu odabrati? Odmah je znala kako želi izabrati oblik isplate koji bi pružio sigurnost i njezinoj djeci.

Ana je mogla birati mirovinu KLASIK, KLASIK PLUS ili mirovinu DIREKT. S obzirom na njezine želje, najviše joj je odgovarala opcija sa zajamčenim razdobljem, gdje djeca imaju mogućnost nastaviti primati njezinu mirovinu. Tako je odabrala mirovinu KLASIK PLUS sa zajamčenim razdobljem na 20 godina.

Hrvoje i Ana donijeli su odluku u skladu sa svojim željama i životnim prilikama.

A koji oblik isplate mirovine vi želite?

Kontaktirajte nas i saznajte sve o mogućim oblicima isplate mirovine iz drugog stupa. Informativni izračun dostupan je i putem našeg web kalkulatora obvezne mirovine.

Tradicija je to duga gotovo stotinu godina, nastala na Prvom međunarodnom kongresu štedioničara u Milanu, organiziranome u pokušaju pronalaska izlaska iz krize nakon Prvog svjetskog rata. Sve do 1970-ih godina taj se datum u svijetu uredno obilježavao posljednjeg dana listopada, a čak je i kod nas  – pamte to neki stariji – bio vrlo popularan, osobito u vrtićima i školama. Danas obilježavanje Dana štednje polako tone u zaborav, ali njegova osnovna ideja – važnost štednje za gospodarstvo i pojedinca – ostaje važna i  sveprisutna.

Jedan od isplativijih oblika štednje je upravo štednja za mirovinu u trećem mirovinskom stupu. Štednjom u dobrovoljnim mirovinskim fondovima ostvarujete državne poticaje, kao i prinos od ulaganja vaših sredstava, čime još tijekom radnog vijeka možete osigurati svoju mirnu mirovinu sutra.

Iako je koronakriza primorala brojne poslodavce diljem Europe da svoje radnike pošalju u prijevremenu mirovinu, pojedine EU države i dalje ostaju pri odluci da se tijekom sljedećih 10-ak ili više godina produlji radni vijek stanovništva. Sagledamo li današnje dobne granice za umirovljenje u Europi, dobit ćemo vrlo šaroliku sliku.

Najkraće, prema zakonu, moraju raditi Francuzi. Oni u mirovinu mogu već sa 62 godine, a kada je bivši premijer (Édouard Philippe) pokušao dići dobnu granicu za samo dvije godine, dočekali su ga protesti i štrajkovi. Španjolska je vlada štrajk pak izbjegla kada je zbog pritiska sindikata odlučila zadržati dob na 65 godina (umjesto planiranih 67).

Prosječna dob umirovljenja u Danskoj je 67 i do 2030. bi trebala porasti na 68. Međutim, lani je danska vlada iznijela prijedlog da se dob za odlazak u mirovinu smanji na 61 godinu za određene skupine radnika. Posebno se crno piše Ircima koji bi od 2028. u mirovinu mogli tek s navršenih 68 godina. Trenutačno većina Iraca odlazi u mirovinu s prosječnih 65,6 godina, a Irkinja s 64,1. Portugalci su se već navikli na nešto veću dob umirovljenja – muškarci se tamo umirovljuju u prosjeku sa 68,5, a žene sa 65,4 godina. Inače, zakonski propisana dob je 66 godina i pet mjeseci, a od 2029. godine narast će na 67. Točno toliko iznosi i zakonom propisana dob umirovljenja u Norveškoj. I to još od 1970-ih godina. Norvežani pak u mirovinu odlaze s 66, 1, a Norvežanke s 64,1 godine. U Belgiji je granica 65 godina, ali njihovi muškarci se u prosjeku umirovljuju sa 61,6, a žene s 60.5 godina. Poljska vlada je 2017. godine snizila dobnu granicu sa 67 na 65 za muškarce te 60 za žene. Većina Poljaka radi do 62,8, a Poljakinje do 60,6 godina.  U Turskoj trenutačno vrijedi 60 godina za muškarce te 58 za žene, no zbog niskih mirovina tursko stanovništvo mahom radi dulje: muškarci se umirovljuju sa 66,3, žene sa 64,9 godina. Turska vlada planira između 2036. i 2044. povisiti dobnu granicu na 65 za oba spola.  Relativno rano u mirovinu odlaze i Slovenci – kod naših je susjeda dobna granica 60.  OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) apelira na slovensku vladu da podignu dob na 65.

A kad ćete vi u mirovinu? Provjerite na našem kalkulatoru koji se nalazi ovdje.

Izvori: Economic Times

Najbolji europski mirovinski sustav

Prema izvještaju Mercer CFA Institute Global Pension Index iz 2020. Nizozemska ima najbolji mirovinski sustav u svijetu*. Slijede Danska i Izrael, a potom i Australija i Finska. Sličan je poredak bio i lani, s time da je treće mjesto tada pripalo Australiji. Dno tablice zauzeli su Meksiko, Italija i Filipini. Hrvatska nije bila uključena u ovo istraživanje.

Nizozemska ima mirovinsku imovinu vrijednu 1.500 milijardi eura, a njeni umirovljenici mogu računati na relativno visoku mirovinu – u prosjeku između 75% i 80% posljednjeg ostvarenog prihoda (uz uvjet da su ostvarili najmanje 40 godina staža). Također,  državna mirovina dostupna je svakom nizozemskom građaninu nakon što napuni 65. godinu, čak i bez prethodne radne aktivnosti.  Visina punog iznosa starosne mirovine je oko 1000 dolara za pojedinca i oko 1400 dolara za parove. Starosna mirovina se dobiva povrh mirovine koja se ostvaruje iz radnog odnosa zaposlenika, a svaki umirovljenik dobiva još „blagdanski džeparac“ u visini od oko 700 dolara. Država je tu odigrala značajnu ulogu. Osim što porez na osobni dohodak koji je viši od 60.000 dolara iznosi 52 posto, gotovo polovina nizozemskih poreza slijeva se u fond iz kojega se isplaćuju opće starosne mirovine. No Nizozemci očito misle da mogu još i bolje te za početak 2022. planiraju dosad najveću reformu sustava (Pensioenakkoord).

*Mercer CFA Institute Global Pension Index svake godine objavljuje popis najboljih mirovinskih sustava, a pri bodovanju uzima u obzir njihovu adekvatnost, cjelovitost i održivost. Ove je godine istraživanjem obuhvaćeno 39 nacionalnih mirovinskih sustava.

Izvori:

https://www.ipe.com/news/netherlands-keeps-crown-as-worlds-best-pension-system/10048533.article

https://www.consultancy.eu/news/5146/netherlands-and-denmark-have-best-pension-systems-in-the-world

https://www.visualcapitalist.com/ranked-countries-pension-plans/

… da će do 2050. jedna među šest osoba u svijetu biti starija od 65 godina? … da postoji jednostavan način raspodjele kućnog budžeta koji ne zahtijeva komplicirane tablice i izračune? Formula glasi 50-30-20. Odnosno, 50 % trošite na potrebe, 30 % na želje, a 20 % na štednju. Primjera radi: recimo da vaše kućanstvo mjesečno zarađuje 6.000 kn. Pola toga iznosa (3000 kn) bi trebalo ići na potrebe (hrana, odjeća, računi, zdravlje), 1.800 kn na želje (hobiji, aktivnosti, TV, internet), a 1.200 kn na štednju i razne otplate (npr. kartice). Naravno, nije uvijek lako pokriti mjesečne troškove na taj način, no poanta nije da se ovoga morate držati kao da je uklesano u kamentu. Poanta je i u planiranju troškova i okvirnoj raspodjeli koja će vam olakšati upravljanje mjesečnim prihodima i troškovima.

Štednja danas možda zvuči kao kakav apstraktan pojam ili nostalgično prisjećanje na dobra stara vremena kada smo imali koju kunu više na računu. No ako ćemo tako nastaviti razmišljati, ne da si nećemo pomoći već ćemo i prije nego što počnemo zapravo odustati od bilo kakvog pokušaja „šparanja“. Pogotovo ako ćemo štednju izjednačiti s pojmom odricanja. To nikako, ključ štednje je pametno upravljanje novcem. Za to ne trebate biti nikakav financijski stručnjak. Kako? Evo par korisnih savjeta:

Pratite svoju mjesečnu potrošnju

Stavite „na papir“ mjesečne troškove: kredit, režije, troškove škole, aktivnosti, kartice, održavanje računa, pretplate. I već za par mjeseci imat ćete prosjek obveznih mjesečnih izdataka i okvir sredstava koje trošite na svakodnevne izdatke poput hrane i odjeće. I vjerojatno se iznenaditi kada vidite cifru, pogotovo potrošnju po karticama.  Pogledajte na kojim stavkama možete nešto uštedjeti bez da se odreknete osnovnih potreba za život. To može biti prebacivanje na manji i povoljniji paket telekomunikacijskih usluga, racionalna potrošnja vode i energenata, kupovina odjeće na sezonskim sniženjima…. Ako nastavite redovito pratiti s uvođenjem bezbolnih rezova, iznenadit ćete se koliko ste uštedjeli. Čak i da je riječ o 50 kuna za par mjeseci, odlično je!

Kuverte

Stari trik koji pali, osobito ako niste pobornik kartica i držanja sredstava na računu ili ako još uvijek većinu troškova plaćate gotovinom. Na nekoliko kuverata napišite namjenu sredstava (kartice, škola, dućan, higijena…) i ubacite točan iznos. Ono što vam ostane stavite u posebnu kuvertu za štednju / fond za razno. Kuna po kuna….

Planirajte kupnju

Namirnice i higijena predstavljaju velik udio u potrošnji. O tome najčešće niti ne razmišljamo, već se samo odšećemo do obližnje trgovine. I…. 300 kuna kasnije…. Nije nam jasno. Vratimo se dobrim starim popisima kako bismo kupovali samo nužno i izbjegli trpanje košare proizvodima koji nam ne trebaju, ali su, eto, baš na akciji. Dobro planiranje uključuje i to da ne idete u trgovinu gladni ili žedni ili da birate doba dana. Pratite letke s akcijama koje dijele trgovački lanci, ne zatrpavajte hladnjake i ormariće  stvarima koje ćete uskoro baciti. Veće mjesečne nabavke su najbolja opcija.

Pazite na sitniš

Možemo se kladiti da 90 % nas sitan novac (tzv. kusur) drži posvuda. Džepovi, torbice, bilo koja površina u stanu… Vrijeme je za stvaranje nove navike. Nabavite kasicu ili kakvu kutijicu u koju ćete istresti svoje džepove s vremena na vrijeme. Ne biste vjerovali koliko se tu novaca može skupiti!

Rođendanski i blagdanski pokloni

Rođendani i blagdani uredno nas iznenade i onda spašavamo stvar brzom kupovinom bilo čega. Najčešće to i preplatimo. I ovdje je zato ključan korak: planiranje. Kada vidite nešto zgodno na akciji, razmislite bi li to bio dobar poklon za neku dragu osobu. Niste nimalo ludi ako božićne poklone kupujete za vrijeme ljetnih sniženja. Ili ako nekome umjesto poklona napravite tortu. To samo dodatno pokazuje koliko ste pažljivi.

Branka (40), Mia (38) i Mislav (52) postali su jako dobri prijatelji nakon što su se prije šest godina upoznali na jednom organiziranom izletu u inozemstvo. Iako nisu vršnjaci, ne bave se istim poslovima niti žive u istim gradovima, često se čuju i vide. Branka je vlasnica knjigovodstvenog servisa, Mia radi u državnom poduzeću, dok je Mislav zaposlen u građevinskoj firmi. No, osim prijateljstva, svo troje imaju jednu bitnu zajedničku točku: svi razmišljaju o mirovini. Naravno, to „mirno razdoblje“ života bilo bi idealno za nova zajednička putovanja i uživanje u svakodnevici. Ili? Evo kako razmišljaju:

Priča 1: Branka

U ovim teškim vremenima gotovo je nemoguće imati kakav „crni fond za stare dane“ sa strane. Suprug i ja školujemo dvoje djece i pomažemo njegovim i mojim roditeljima koji uistinu imaju male mirovine. Ne bismo htjeli na isti način opteretiti i našu djecu i voljeli bismo jednoga dana uživati u mirovini, baviti se hobijima, putovati. Ne živjeti od 1. do 1. u mjesecu.

Kako Branka može utjecati na veći iznos svoje mirovine?

Ako Branka s 40 godina života otvori dobrovoljnu štednju te u odabrani fond godišnje uplati minimalno 5.000 kuna, dobit će maksimum državnih poticaja –  750 kuna godišnje. Nastavi li ovim tempom štedjeti do 60. godine života, kada stječe uvjete za isplatu dobrovoljne doživotne mirovine putem mirovinskog osiguravajućeg društva, Branka će pored svojih ušteđenih sredstava i ostvarenog prinosa od fonda, dobiti i 15.000 kuna državnih poticaja.

Priča 2: Mia

Da nema Branke i Mislava vjerojatno ne bih uopće razmišljala o mirovini. Da, štedim u drugom i u trećem stupu, ali preda mnom je još 25 godina prije odlaska u redovnu mirovinu. Nastojim štedjeti, ali je teško uz stambeni kredit i dvoje male djece. Srećom, imam siguran posao za razliku od supruga koji je ugostitelj i bez primanja posljednjih 10 mjeseci. Znam da odgovorno razmišljam o mirovini, no voljela bih stvarno biti sigurna da će nam jednoga dana ona biti sasvim dovoljna za pristojan, ali i ispunjen, život.

Koje sve benefite isplate mirovine iz II. i III. stupa Mia može iskoristiti?

Ako Mia odabere kombiniranu mirovinu iz I. i II. stupa, u II. stupu može ostvariti pravo na jednokratnu isplatu od 15% iznosa svojih ušteđenih sredstava. S obzirom na to da ima i dobrovoljnu mirovinsku štednju, Mia će imati i mogućnost odabira jednokratne isplate od 30% od iznosa ušteđenih sredstava u III. stupu. Za ostatak ušteđenih sredstava u III. stupu može primjerice odabrati doživotnu isplatu, koja može biti dobar dodatak mjesečnim iznosima mirovine koju će primati iz I. i II. stupa.

Priča 3: Mislav

Nedavno sam dobio prvu unučicu i tek sam tada postao svjestan činjenice da je važno razmišljati o budućnosti. Supruga mi je preminula prije četiri godine, no prije toga smo se dogovorili da ćemo štedjeti, redovito uplaćivati u treći mirovinski stup i općenito se pobrinuti da jednoga dana nemamo briga u mirovini. Nastojim to i dalje činiti iako nije lako kada ste samac s troje djece. Znam da prijevremena mirovina ne dolazi u obzir, no za sada me zdravlje dobro služi, radni elan nisam izgubio i radit ću najmanje do 65. godine kada dobivam pravo na starosnu mirovinu.

Kako Mislav može sa svojom mirovinom osigurati sebi drage osobe?

Ako se odluči za isplatu mirovine iz II. stupa, Mislav može odabirom zajamčenog razdoblja u HRMOD-u tijekom perioda od čak 30 godina, u slučaju njegovog prijevremenog odlaska, unučici osigurati primanje svoje mirovine. Ako želi što brže doći do sredstava koje je uplaćivao u dobrovoljnu mirovinsku štednju, to može učiniti već sada, s obzirom na to da je počeo štedjeti prije 1.1.2019., a već je navršio 50 godina života. U HRMOD-u može odabrati privremenu standardnu mirovinu ili privremenu ubrzanu mirovinu za što bržu isplatu ušteđenih sredstava.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) financijsku pismenost definira kao kombinaciju informiranosti, znanja, vještina, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka za ostvarenje individualne dobrobiti. Kako upravljati vlastitim financijama, kako ulagati u dionice, što je mirovinska štednja i kako  štedjeti za mirovinu… zvuči kompleksno, ali ne i nesavladivo. U današnjem društvu kada nam je sve nadohvat ruke, postoji niz alata i savjeta online koji nam jednako mogu pomoći doći do odgovor na sve naše nedoumice, ali nas istovremeno i zbuniti u cijeloj šumi informacija. 

Financijska pismenost, i mladih i onih starijih, jedan je od ključnih zadataka kojima se danas bave financijske institucije i, kao noviji primjer, mirovinski fondovi okupljeni u Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). Upravo je UMFO nedavno svim korisnicima digitalnog okružja predstavio Gospodina Fina, virtualnog financijskog pomoćnika s kojim je moguće komunicirati u stvarnom vremenu putem aplikacije Viber i koji će, kako kaže, na jednostavan način otkriti korisne informacije o drugom i trećem mirovinskom stupu i kako osigurati bolje umirovljeničke dane. 

Pokazalo se da je upravo ovo vrijeme, kada smo zbog koronavirusa više fokusirani na online komunikaciju, idealno za ostvarivanje ovakve vrste kontakta i snalaženja u moru informacija. Osim što će pomoći personaliziranim savjetom, gospodin Fin će korisnicima otkriti i neke zanimljivosti i brojke iz svijeta mirovina. „Prosječna mirovina u Hrvatskoj u studenom 2020. iznosi 2874 kune. To je 43% prosječne hrvatske neto plaće“, samo je jedna od njih. Gospodin Fin je odličan virtualni pomoćnik za pitanja mirovinskog sustava, s kojim ćete se vrlo jednostavno sprijateljiti.